Što je to legalizacija objekta?

Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta (rješenje o izvedenom stanju) kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira.

Objekt koji je izgrađen, dograđen, nadograđen, ili rekonstruiran bez odobrenja za gradnju (građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili neki drugi naziv) nakon 15. veljače 1968.g. smatra se nelegalnim objektom.

Ako je za objekt postojala građevinska dozvola, ali objekt nije izgrađen u skladu s tom dozvolom, također se smatra nelegalnom građevinom.

U postupku legalizacije bespravno sagrađenih zgrada primjenjuje se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012), koji je stupio na snagu 06.08.2012.g.

Zašto legalizirati?

Legalizacijom se omogućuje evidentiranje zgrade u katastarskom operatu i upis u zemljišne knjige te priključenje na komunalnu infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu.

Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz Europskih fondova. Obavljanje gospodarskih djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama.

Ukoliko objekt nije legaliziran neće se moći provesti etažiranje, podjela imovine, rekonstrukcija i nadogradnja te takav objekt ne može biti predmet kupoprodaje kao i zemljište na kojem se nalazi.

Do kada se može predati zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju?

Nezakonito izgrađeni objekt ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju.

Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti do 30.06.2013.g. Iznimno, zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do dana stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012) podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon proteka toga roka ne može se više podnijeti.

Što se sve smatra nezakonito izgrađenom zgradom?

Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

Na www.geoportal.dgu.hr Državne geodetske uprave možete vidjeti da li je objekt vidljiv na digitalnoj ortofoto karti.

Uvjeti za legalizaciju zgrada

Osnovni uvjeti ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade su:

• da su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže
• da je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011 Državne geodetske uprave od 21.lipnja 2011. ili ako nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom općine odnosno grada nije određen veći broj etaža. Ozakoniti se može ukupno najviše četiri bespravno sagrađene etaže ako odlukom grada odnosno općine nije drugačije odlučeno.

Vrste zgrade koje se legaliziraju podijeljene su u četiri kategorije:

ZAHTJEVNA ZGRADA - nezakonito izgrađena zgrada čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2, te zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m2 i zgrada javne namjene bez obzira na njezinu površinu.

MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA - nezakonito izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m2.

JEDNOSTAVNA ZGRADA - nezakonito izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2.

POMOĆNA ZGRADA - nezakonito izgrađena pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2.

Koja dokumentacija je potrebna za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju?:

1. ZAHTJEVNA ZGRADA

– tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu ili koju je izradila pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna osoba – ovlašteni inženjer geodezije, sukladno posebnom zakonu (u daljnjem tekstu: geodetska snimka), odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

– tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt (u daljnjem tekstu: arhitektonska snimka) i

– izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.

2. MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA

– tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu i

– tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva (u daljnjem tekstu: snimka izvedenog stanja).

3. JEDNOSTAVNA ZGRADA

– tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

– iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa) koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva,

– foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade) i

– iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru, koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.

4. POMOĆNA ZGRADA

– tri primjerka kopije katastarskog plana i

– akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.

Pristojbe prilikom izdavanja rješenja o izvedenom stanju

NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU

Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva dužan je platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Naknada se može platiti u cijelosti ili obročno.

Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom djelu građevine, a ostali vlasnici su obvezni platiti naknadu za svoj dio legalizirane građevine.

Ako zgrada ima i legalnih dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade.

Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi.

Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u slučaju obročne otplate,stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

Naknada ne može biti niža od 500 kuna.

KOMUNALNI I VODNI DOPRINOS

Nakon što je doneseno Rješenje o izvedenom stanju, plaća se komunalni doprinos i vodni doprinos, osim za pomoćne zgrade.

Vlasnik posebnog dijela zgrade ne plaća komunalni doprinos i vodni doprinos za njegov posebni dio koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja.

Nadležno upravno tijelo dužno je tijelima nadležnim za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa tog doprinosa u roku od petnaest dana od dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju.

Rješenjem o utvrđivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa odobrava se odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade.

VODNI DOPRINOS

Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina.

Obračunavaju ga i naplaćuju Hrvatske vode rješenjem.

Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³).

U svrhu određivanja visine vodnoga doprinosa, područje Republike Hrvatske dijeli se u 3 zone: Zonu A, Zonu B i Zonu C.

Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora.

Zonu B čini ostalo područje Republike Hrvatske, osim Zone A i Zone C.

Zonu C čine područja posebne državne skrbi.

Visina vodnoga doprinosa određuje se u kunama po jedinici prikazanoj u tablici:

KOMUNALNI DOPRINOS

Komunalni je doprinos prihod proračuna općine odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina.

Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Odluku o komunalnom doprinosu donosi općinsko vijeće odnosno gradska skupština.

Odlukom se utvrđuju zone, jedinična vrijednost, način i rokovi plaćanja itd.

Mnogi gradovi i općine odobravaju olakšice za pojedine grupe investitora, bilo da se radi o proizvodnim pogonima ili rješavanju stambenog pitanja prvi puta ili nekog drugo razloga. **